Više nema nikakve dvojbe: ovo će biti lošija turistička sezona
„Lani u ovo doba svi su mi stolovi bili puni“, rekla mi je vlasnica obiteljskog restorana na atraktivnoj lokaciji u Rapcu, kod koje smo prošli tjedan bili na večeri.
Svi se žale da je turista manje nego lani, a ovih je dana te slutnje potvrdila i statistika. U lipnju je u čitavoj Hrvatskoj bilo manje turista nego lani, ali u Ministarstvu turizma radije ističu podatak da je u prvih šest mjeseci bilo više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine.
Čak štoviše, novi ministar turizma manje brojke iz lipnja smatra dobrom viješću jer to znači da se produljuje sezona, odnosno da se smanjuje pritisak turista samo na ljetne mjesece, kada se zbog njihovog velikog broja preopterećuje infrastruktura.
No, kada je Istra u pitanju, manji broj turista u lipnju nikako nije dobra vijest jer je prema podacima HTZ-a u prvih šest mjeseci Istra zabilježila 8,4 milijuna noćenja, što je oko 100 tisuća manje noćenja nego u prvom polugodištu 2023. godine. Da podsjetimo, Istarska županija je u prvih šest mjeseci prošle godine ostvarila 8,5 milijuna noćenja, što je bilo 7 posto više u odnosu na 2022. godinu.
Dakle, više nema nikakve dvojbe, u Istri će ove godine biti manje turista nego lani.
Najviše podbacili naši najvažniji gosti Nijemci
Nekoliko je razloga za to, a najvažniji je da su se naši glavni turistički konkurenti oporavili od posljedica korona krize kada su zbog otkazivanja letova najviše podbacile avionske destinacije, a smirila se i politička situacija na sjeveru Afrike, što je također preusmjerilo dio turista.
Među turistima koji su najviše podbacili u lipnju prednjače naši najvažniji gosti Nijemci, što su mnogi povezali s održavanjem Europskog nogometnog prvenstva u toj zemlji, a nije nevažna ni recesija koja je zahvatila najveću europsku ekonomiju. Pred EU i Njemačkom je vrlo nesigurna budućnost što će većinu Nijemaca potaknuti na štednju i oprez kada su u pitanju putovanja.
Nijemci su sa 5,7 milijuna ostvarenih noćenja u prvih šest mjeseci i dalje najbolji hrvatski gosti, ali to je ipak znatno manje nego lani, kada su u istom razdoblju imali 6,4 milijuna noćenja. Tih 700 tisuća manje njemačkih noćenja nema tko nadoknaditi.
Nakon Nijemaca najbrojniji su domaći gosti (3,7 milijuna noćenja u prvom polugodištu), a zatim slijede tržišta Slovenije (2,7 milijuna noćenja), Austrije (2,6 milijuna noćenja), Poljske (1,8 milijuna noćenja) te Ujedinjene Kraljevine s 1,3 milijuna noćenja.
Kada pak promatramo realizirana noćenja po vrstama smještajnih objekata, najviše je noćenja ostvareno u hotelima (9,2 milijuna noćenja), objektima u domaćinstvu (preko 8 milijuna noćenja) te u kampovima (5,5 milijuna noćenja).
Najveći pad gostiju bilježi se u kućama za odmor i apartmanima. Kvalitetne i dobro opremljene kuće koje se nude po razumnim cijenama su vrlo dobro popunjene, ali zato veliki pad bilježe (pre)skupe kuće na osrednjim lokacijama.
Visoke cijene
Jedan od razloga manjeg broja gostiju su i cijene. Iako nisam pobornik spuštanja cijena i na ovom sam mjestu često zagovarao princip da Istra zbog svojeg položaja i ljepote u niti jednom segmentu ne smije biti jeftinija od drugih turističkih regija na Mediteranu, moram priznati da su neke nerealne cijene i mene šokirale. Prije tri dana u jednom po ničem posebnom restoranu kraj pulske Arene sasvim prosječnu porciju ćevapa platio sam 18 eura. Inače ne volim eure preračunavati u kune, ali ovog puta napravit ću iznimku – jer 135 kuna za deset ćevapa s malo pečenog krumpira stvarno je pretjerana cijena.
Cijene pizza i tjestenina u mnogim su pizzerijama veće nego u Italiji. Kao primjer u galeriji fotografija na kraju teksta pogledajte jelovnik s cijenama u jednom finom baru koji u Gardi posluje još od 1958. godine.
No, veći problem od krize u Njemačkoj i divljanja cijena je što ne postoji nikakva strategija privlačenja turista u Istru, od toga da je pulska zračna luka najgora u Hrvatskoj do porazne činjenice da nam turistički dolasci u lipnju ovise o katoličkim blagdanima i školskim praznicima u Njemačkoj i Austriji. Što znači da nam se turizam i dalje događa sam od sebe bez ikakve ozbiljnije strategije.
Autor
Komentari 2
Sve si dobro opisao,pogodio si u sridu.Ja bih još dodao par segmenata.Nedavno sam bio u Frankfurtu na jednom sajmu,naručio sam meni omiljeni Pfeffer steak(biftek u sosu od zelenog papra).Porcija je skoro duplo veće nego ona koju sam neki dan naručio u Umagu.Nadalje,konobari iz Srbije ili Bosne,redom sve mladi,govore samo engleski.Poznato je da većina Austrijanaca,Njemaca ili Talijana,posebno oni stariji,ili ne govori Engleski ili ga neće govoriti.U pitanju je i kvaliteta osoblja.Nekada je konobar sa završenom strukovnom školom u Puli znao barem dva strana jezika i za svako jelo je znao šta i koliko ide u porciju.Ovi sezonci svi žele plaću a mnogi nisu stručni.Vrhunski kuhar ima plaću 2.000 eura ili više ali to traži o onaj koji zna samo jaje spržit.Tu treba reći isto to,mi pričamo o broju dolazaka!?U toj masi je ipak mnogo onih sa slabom kupovnom moći.Opet se vraćam na ono šta sam vidio neki dan u Umagu.....masa talasa ali terase su poluprazne.Oni koji i sjednu jesti prvi dan po dolasku,više ne dođu...odu u Lidl,Kaufland ili Plodine....tamo se čeka u filama.Tih shoping centara koji nude i gotovu hranu,pred 10 godina nije bilo.I na kraju,u hotelima sa 4 ili 5 zvijezdica promet raste,u ovim drugima pada.Valjda je jasno zašto!? Ne promijenimo li strategiju pod hitno,ode nam turizam vrit!
Turizam se oduvijek u Istri događa „sam od sebe“ bez plana i strategije, posljednjih cca 20 godina nestrukturirani smještajni kapaciteti se šire potpuno stihijski – divlje. Hoteli i kampovi još su organizirani ali sve drugo stvarno je odavno „džungla“ koja se pretvara u „spaljenu zemlju“. Uostalom sama činjenica da se pokušavaju brojati „dolasci i noćenja“ kao „kriteriji“ tog takvog turizma je zapravo čista imrovizacija – „samoubojstvo iz zasjede“. Onda se na to pojavljuju razna jednokratna objašnjenja, ove godine EU nogometno prvenstvo, koje još traje, potom slijedi olimpijada, gospodarska recesija u Njemačkoj etc..?? Konkretno u HR industrijska proizvodnja u kontinuitetu već pada mjesecima, uz činjenicu da tek 20% registriranih industrijskih subjekata izvozi, od kojih je više od pola u stranom vlasništvu koji jesu u HR zbog lokalne jeftine radne snage...?? Glavni problemi HR turizima jesu klimatske promjene tj. na našem moru postaje pretoplo, pa se gosti sele u manje topla područja i na mora koja su ranije bila „hladna“. Drugi razlog je da HR turistička ponuda uopće više nije atraktivna u odnosu na konkurenciju, zapravo nije nikada ni bila.?? Svugdje su prvelike prometne i svake druge gužve, nije se razvila kvalitetna ponuda tj. HR je jedno veliko „ferijano odmaralište“ za europsku „radničku klasu“, koja to više ne želi biti tj. to je „srednji sloj“, koji uvijek svugdje ekonomizira sa svojim dohotkom tj. svakodnevno štedi, to su uglavnom svugdje loši potrošači, dok sva ta doslovno „hrpetina ljudi“ svaki dan troši vodu, ide na vc proizvodi smeće. Sve to su direktne posljedice tog i takvog turizma, uz činjenicu da su hoteli na našoj obali uglavnom u vlasništvu stranog kapitala koji uzima profite od HR turizma u svoja sjedišta. Po jednoj strani imamo totalno „bombardiranje“ lokalnog prostora informacijama i podacima o uvoznoj radnoj snazi, jer nodostaje lokalnih radnika dok veliki broj lokalnih kvalitetnih radnika odlazi raditi u zapadnoeuropski kvalitetni turizam za goste više platežne moći. O svim tim HR emigracijama iz našeg sektora turizma nitko nikada ne govori. Tako će tog HR turizma, koristi od tog turizma, biti idućih godina sve manje, da se to ne bi dogodilo trebala bi postjati neka „sila – faktor“ koja bi sadašnju „masu- opseg“ ljetnog turizma smanjila doslovno preko noći najamnje za cca 30% i onda još za kvalitetnije goste definirala ponudu. To se tako u HR ne može uglavnom nigdje, zapravo rijetko gdje dogoditi, pa ostaje uvijek ista definicija „da tamo gdje je masovni turbo folk sezonski turizam lokalni ljudi loše žive“...?? To je tako bilo definirano i prije 30 godina ali to nikoga nije interesralo da se u HR to tako ne dogodi, dapače koncentriranom kapitalu u EU je to interes, jer mora se negdje odmarati – regenerirati EU radna snaga. Za to je predviđena HR obala...??