Obilazak Dubrovnika sedam je puta skuplji od jednodnevnog posjeta Veneciji
U Veneciji se jučer naplaćivao ulazak u povijesnu jezgru grada za jednodnevne izletnike. To je bio prvi od sveukupno 29 dana ove godine, kada će se posjetiteljima naplaćivati ulaz, kako bi ih se potaknulo da dolaze tijekom mirnijih dana turističke sezone. U četvrtak se ulaz naplaćivao, jer je 25. travanj u Italiji državni praznik, pa se očekivao veći priljev turista.
Cijena ulaznice, koja se kupuje online, iznosi pet eura, a od plaćanja su izuzeti žitelji grada, studenti i djeca mlađa od 14 godina, te turisti koji ostaju prespavati u gradu.
Međutim, teško da će cijena od samo pet eura smanjiti pritisak turista na grad. Zar gradski oci Venecije doista vjeruju da će onaj tko je potrošio par stotina eura da bi iz grada u kojem je odsjeo (primjerice iz nekog istarskog turističkog mjesta) stigao do Venecije, zbog pet eura odustati od razgledavanja starogradske jezgre? Uvjeren sam da nitko ne bi odustao ni zbog 50 eura, jer toliko košta nekoliko pića (bez hrane) koje svatko popije tijekom obilaska grada.
Iako je cijena ulaznice doista simbolična i iako će se ulaz u starogradsku jezgru naplaćivati samo 30-ak dana u godini, odluka venecijanskih gradskih vlasti naišla je na brojne kritike i neodobravanja.
Također, vijest je u većini medija objavljena uz opasku da je Venecija prvi grad u svijetu koji je uveo naplatu ulaza u grad, što naravno nije točno jer se starogradske jezgre naplaćuju i drugdje u svijetu, samo što to još nikada nije uveo grad veličine i značaja poput Venecije.
Primjerice, ni razgledavanje Dubrovnika već desetljećima nije besplatno. Ulazak u grad se naravno ne naplaćuje, ali cijena obilaska poznatih dubrovačkih zidina iznosi čak 35 eura, a doživljaj Dubrovnika nepotpun je bez obilaska njegovih zidina. Svaka čast Dubrovniku, ali mislim da se za pet eura u Veneciji vidi puno više nego za 35 eura s dubrovačkih zidina.
Uostalom zašto bi razgledavanje bilo koje starogradske jezgre u svijetu, u koje su ugrađene stotine i stotine godina znanja, novaca i kreativnosti bilo besplatno dok se istovremeno naplaćuje razgledavanje prirodnih ljepota za čije stvaranje čovjek nimalo nije zaslužan. Ako želite vidjeti slapove Krke u travnju i svibnju ćete platiti 20 eura, a ako se za posjet odlučite u ljetnim mjesecima taj će vas pogled stajati 40 eura. Izlet na Plitvička jezera sada stoji 23 eura, a u ljetnim mjesecima 40 eura.
Ulasci u središta gradova već desetljećima se indirektno naplaćuju i kroz skuplje cijene parkinga u prvim zonama. Ako s automobilom želite ući u središte Pule i parkirati se, to će vas zadovoljstvo stajati dva eura, a u ljetnim mjesecima 4 eura na sat.
Autor
Komentari 2
Sve je vise i vise jasno da je turizam jedno nuzno zlo. Da bi ga se dovelo u podnosljive razmjere potrebno je uciniti dvije stvari: osigurati da priliv novca bude od sire drustvene koristi, a ne samo pojedincima i - podici toliko cijene da se nadje ravnoteza: da dodje onoliko koliko destinacija moze da izdrzi, a da se zaradi.
Koji je ovo komentar i čemu on služi...?? Lani je bila tema kako je jedna butega u Rapcu prodavala sladoled po 3,00 € za kuglicu...?? to je tako tržište, tko to hoće neka plati, ako nečće neka ode u neki trgovački centar i za cca isti novac kupi 1 litru industrijskog sladoleda. Tako je isto s obilaskom Venecije, Dubrovnika ili Plitvica, za to postoji cijena i tko hoće to platiti neka plati, tko neće, ne treba. Cijena parkirališta u Puli je nešto drugo, to je tako totalno promašeni susutav jer u Beču parkiraš u periferiji po cijeni 3,00 € za cijeli dan i ondakupiš još kartu za gradski prijevoz pa onda možeš s tim cijeli dan ili tjedan voziti se po cijelom Beču i još cca 50 km naokolo po periferiji, toje tako održivi sustav koji funkcionira kroz cijelu godinu, naročito za one koji u beču stalno žive i dobiju za 365,00€ godišnje kartu za sav javni prijevoz neograničeno. To sa sezonskim cijenama parkinga u Puli se "siluje sezona", zbog neučinkovitog susutava a izvan sezone nema ničega, sve je pusto i prazno..?? naravno da je to javna tema za javnu raspravu ali istarski vlastodršci plaćaju istarske režimske kontrolirane novinarčiće pa to tako nitko javno ne istražuje u kontekstu detektiranja uzroka i posljedica. zapravo je izrok diletantizam političkih vlastodržaca na vlasti a posljedica gospodarsko propadanje i ne iskorištavanje postojećih resursa...??