Jurina i Franina: digitalizirano 17.000 stranica istarske povijesti
Moram iskoristiti priliku da istaknem koliko je korisno za povjesničare i samostalne istraživače kada neka nova ili starija serijska publikacija bude digitalizirana i objavljena na internetu. Prednosti moderne tehnologije omogućuju, osim samog skeniranja, i optičko prepoznavanje znakova (Optical Character Recognition, OCR), čime riječi u skeniranoj publikaciji postaju pretražive putem internetskih tražilica. Tako, primjerice, neko davno zaboravljeno ime može "iskočiti" u tražilici, iako je u skeniranom tekstu spomenuto samo usput.
U sklopu projekta "Digitalizacija historiografske literature" Istarskog povijesnog društva, nedavno su digitalizirana sva godišta istarskog kalendara „Jurina i Franina“, od 1953. godine do danas. Voditelji projekta bili su Željko Cetina i Milan Radošević, uz potporu Grada Pule-Pola, Istarske županije – Regione Istriana i Sveučilišne knjižnice u Puli. Sva godišta dostupna su na ovoj poveznici.
Ovaj opsežan projekt obuhvatio je digitalizaciju gotovo 17.000 stranica ispunjenih člancima istaknutih novinara, publicista i znanstvenika. Tekstovi su posvećeni povijesti, kulturi i svakodnevnom životu Istre, a pisani su pristupačnim stilom prilagođenim najširem krugu čitatelja.
Nazvan po stripiziranim komentatorima aktualnih prilika iz devetnaestostoljetne istarske novine Naša sloga, godišnjak-kalendar izlazio je najprije u razdoblju od 1922. do 1929. godine pod Italijom, sve do zabrane. U jugoslavenskom razdoblju publikaciju 1953. ponovno pokreću Vjekoslav Bratulić i Vladimir Pavlinić. U razdoblju od 1991. do 1996. godine, publikacija je modernizirana, mijenja strukturu i izlazi kao časopis. Nakon kraće pauze, kao „Franina i Jurina“, od 2001. ponovno izlazi u obliku godišnjaka. U novije vrijeme, iako uredništva nisu osmislila nove metode modernizacije i popularizacije ovog sveistarskog "brenda" među mlađim generacijama, ekipa iz Istarskog povijesnog društva možda je pronašla rješenje digitalizacijom.
Izdanjem iz 1953. godine dominirale su političke teme tadašnjeg sustava, poput članka "Slavni put KP Jugoslavije", kao i teme iz povijesti istarskog antifašizma i partizanskog djelovanja tijekom Drugog svjetskog rata. Tako je Vinko Antić pisao o desetoj obljetnici Narodnog ustanka u Istri, a Ante Cerovac o razoružanju talijanskog garnizona u Buzetu 1943. godine. Uz kalendar za 1953. godinu, tu su i savjeti za poljoprivrednike, veterinarske upute te "razgovor o odgoju djece". Na stranicama „Jurine i Franine“ iz te godine tiskane su i pjesme poput "Moja mati" Mate Balote, "Ocu Istre" Rikarda Katalinića Jeretova i "Istarski partizan" Drage Gervaisa. Na kraju kalendara objavljene su reklame istarskih i riječkih poduzeća, što je neočekivani ali i fantastičan izvor za povijest gospodarstva.
Autor
