Medulinac Tone Kamerić u pomorskim akcijama uz obalu 'Berberije'
Priča koju danas otkrivamo vodi nas u zaboravljena krizna žarišta prošlosti. Povjesničar Miroslav Bertoša pronašao je u Državnom arhivu Venecije dokument koji spominje sudjelovanje jednog Istranina, Tone Kamerića (Antonio Camerich), u borbama mornarice Mletačke Republike protiv sjevernoafričkih gusara Barbareza krajem 18. stoljeća. Profesor Bertoša tu je temu predstavio na znanstvenom skupu posvećenom dr. Mate Demarinu u Medulinu 10. studenoga 2017. godine.
Barbarezi su bili nominalni podanici Osmanskog Carstva, ali de facto članovi mornarica kvazi-neovisnih država na sjevernoj obali Sredozemnog mora. To su područja današnjih država Maroka, Alžira, Tunisa i Libije. Naziv su dobili prema starom imenu regije – Barbarija ili Berberija – koje potječe od naziva za Berbere. Barbareški pirati stoljećima su napadali brodove i obalna naselja diljem Sredozemlja, često otimajući tisuće ljudi koji su završavali kao robovi. Zanimljivo je da su Sjedinjene Američke Države vodile svoje prve prekooceanske ratove upravo protiv tih gusara početkom 19. stoljeća.
Mletačka Republika, tijekom posljednjih desetljeća svog postojanja, osnovala je posebnu eskadru ratnih brodova za zaštitu trgovačkih ruta prema zapadu (Ponentu), u smjeru Gibraltara, od barbareških napada. U sklopu jedne takve eskadre, na galiji Amazone, služio je i spomenuti Tone Kamerić, tada 46-godišnjak s činom narednika (Sargente). Dana 8. svibnja 1789. mletačke galije Amazone i Diana nalazile su se južno od Kerkenskih otoka, arhipelaga uz obalu Tunisa, nasuprot luci Sfaks, u Gabeškom zaljevu.
Kako navodi Bertoša, citirajući mletačke dokumente, „napao ih je dobro naoružani Schiambecchio Tunisino s 18 topova i brojnim mornarima“. Schiambecchio je mletački naziv za manji, brzi jedrenjak poznat kao „šambek“ ili „zibek“, omiljeni brod barbareških kapetana, takozvanih raisova.
Unatoč naporima, moćniji mletački brodovi nisu uspjeli zarobiti gusarski brod, što je Venecijanska vlast smatrala ozbiljnim neuspjehom. Zbog toga je pokrenuta istraga, a svjedoci su pozvani na saslušanje pred posebnom komisijom. Detaljna je izjava Medulinca Tone Kamerića:
Pitanje: Otkad ste na galeoti Amazone?
Odgovor: Od dana kada je opremljena i naoružana u Veneciji.
Pitanje: Je li se galeota sukobila s nekim brodom?
Odgovor: Galeota se u dva navrata tijekom prošle godine susrela sa šambekom gusara iz Tunisa, a to se ponovilo i u lipnju.
Pitanje: Gdje i kada se točno dogodio susret sa šambekom?
Odgovor: Početkom svibnja 1789. naši su se brodovi nalazili na krstarenju oko Kerkenskih otoka. Galeotom Amazone upravljao je brigadir Cleva, dok je drugom brodom, pod nazivom Diana, zapovijedao kapetan Mate Sudarović. Toga jutra, s južne strane, primijetili smo dolazak neprijateljskog broda oblika manjeg šambeka. Nastavili smo ploviti koristeći vesla i jedra, dok je brigadir Cleva davao signale pomoćnom brodu da se pripremi za bitku. Kada smo se približili na udaljenost topovskog dometa, istaknuli smo našu zastavu, a isto su učinili i oni na neprijateljskom šambeku. Nedugo potom započeo je oružani sukob. Neprijateljski brod bio je snažniji jer je imao osamnaest topova. Zapovjednik Cleva odlučio je pričekati dolazak pratećeg broda, iako je on bio predaleko da bismo mogli zajednički napasti neprijatelja. Naš kapetan očekivao je dolazak Diane kako bi dva udružena plovila zarobila gusarski šambek. Brigadir Cleva procijenio je da dodatna pomoć neće stići na vrijeme, pa je naredio napad, hrabreći i potičući vojnike, ističući da nas ima dovoljno da to sami obavimo. Kada su se mornari složili, brigadir je poveo napad, no gusarski brod vještim manevrom, koristeći bok svog broda i udare vjetra, uspio je pobjeći prema ribnjacima Kerkenskog otočja. Morali smo promijeniti smjer plovidbe kako bismo slijedili neprijateljsku ladu. Međutim, tim smo manevrom izgubili dragocjeno vrijeme, što je neprijatelj iskoristio da pobjegne iz našeg dosega.
Pitanje: Koliko dugo su galeote bile kod Kerkenskih otoka?
Odgovor: Već nekoliko dana. Štoviše, tamo smo se usidrili, a kada se dogodio sukob, isplovili smo rano ujutro.
Pitanje: Jesu li obje galeote isplovile istovremeno?
Odgovor: Ne, pomoćni brod Diana isplovio je pola sata kasnije. To je bio razlog zašto je bio udaljen od nas.
Pitanje: Zašto je Diana isplovila kasnije?
Odgovor: To mi nije poznato.
Pitanje: Kolika je bila najveća udaljenost između brodova Amazone i Diana?
Odgovor: Procjenjujem da je udaljenost cijelo vrijeme bila veća od dometa topa.
Prema Bertoši, Kamerić se nakon toga vratio u rodno mjesto, u koje je donio svoju mornarsku škrinju „koja se 80-ih godina prošloga stoljeća još nalazila u Medulinu, no kojoj se u našem vremenu, čini se, zameo trag“.
Autor
